Stranica 2 od 2

Re: Sve o tamburi za tamburase

Poslato: 18 Nov 2011, 13:28
od Fado
Srdjanko napisao:Nema na čemu.
Ako već preuzimam muziku ostalih članova, red je da i ja dodam nešto ;)
Izuzetno dopadljiv post - svaka cast :jdishddf:
Kad bi svi koji imaju po nesto sto nije ovde postavljeno razmisljali kao i ti kud bi nam bio kraj :depkvk:

Re: Sve o tamburi za tamburase

Poslato: 18 Nov 2011, 13:55
od Srdjanko
Vaistinu, gde bi nam bio kraj
:depkvk:

Re: Sve o tamburi za tamburase

Poslato: 01 Dec 2011, 23:06
od accordionist
Još malo o tamburama:

VRSTE TAMBURA

Prim (bisernica) - E instrument
Slika


Basprim (brač) - A instrument
Slika


Kontra (bugarija) - E instrument
Slika


Čelo - A instrument
Slika


Bas (begeš) - a instrument
Slika

Re: Tambura i sve o tamburi za tamburase

Poslato: 16 Feb 2012, 17:22
od accordionist
OBLIK I VRSTE TAMBURA VOJVODJANSKOG SISTEMA
Iz knjige "Vojvodjanska tambura" Sava Vukosavljev

Tambure vojvodjanskog (sremskog) sistema su u pocetku imale kruskoliki oblik, koji se poceo krajem XIX i pocetkom XX veka menjati u gitarasti, i koji je nakon prvog svetskog rata preovladao. Tako su danas u upotrebi iskjucivo tambure "gitarastog" oblika.

Da bi se zadovoljile potrebe skupnog (orkestarskog) muziciranja, grade se tambure razlicitih velicina. U orkestrima vojvodjanskog (sremskog) sistema zastupljeni su: bisernice, bracevi, cela, bugarije (kontre) i basovi.

Bisernica (prim) "E", je najmanji tamburaski instrument. Gradjen je najcesce iz jednog komada drveta, no u novije vreme gradi se posebno vrat (hvataljka), a posebno trup (korpus), koji moze biti kopan i1i n?cinjen od lepljenih dasaka. Ukupna duzina bisernice je od 621-637 mm. Duzina trupa (korpusa) je 222-234 mm. Najveca sirina trupa je 135-148 mm, a najveca visina okvira trupa 33-40 mm.

Za izradu trupa i vrata upotrebljava se drvo: javora, klena, kruske, sljive, visnje, duda, oraha i dr. Gornja daska (glasnjaca) se pravi najcesce od smrekovine ili jelovine. Debljina glasnjace iznosi 2-3 mm. Vrat (hvataljka), je konusnog oblika sa zasecenom gornjom stranom, n? koju se lepi tanka daska debljine 2-3 mm od tvrdog drveta ( oraha i1i bagrema). Glava je u obliku lire sa ugradjenim mehanizmom za zatezanje zica.

Bisernica ima pet zica od kajih su dve prve udvojene. Stimuju se (ugadaju) na tonove: e2-h1-fis1-cis1. Tonska lestvica je hromatska i obuhvata tonove od cis1-e4. U tamburaskim orkestrima se upotrebljavaju dve do tri bisernice (prvih, drugih i trecih). Druga se zove jos i primterc. U vecim orkestrima se upotrebljava vecii broj I, II i III bisernica.

Deonice bisernica se pisu u violinskom kljucu, no radi preglednijeg i lakseg citanja za oktavu nize od onoga kako stvarno zvuci.



Brac (basprim) "A", je nesto veci od bisernice (prima). Trup (korpus) mu je u obiiku gitare i sastoji se od okvira, donje i gornje daske. Okvir i donja daska se izradjuju najcesse od javora, ali ih ima i od drugog drveta kao i kod bisernice. Gornja daska je takode od smrekovine ili jelovine. Vrat (hvataljka) je konusnog oblika, gradjen najcesce od istog drveta kao i trup i nasadjen je na njega. Gornja strana vrata je zasecena, a preko nje je zalepljena daska debljine 2-3 mm, od tvrdog drveta (najcesce ebanavine ili oraha).

Ukupna duzina braca je 880-900 mm. Duzina trupa iznosi 392-399 mm. Najveca sirina mu je 280-297 mm, a najveca visina okvira trupa 59-69 mm. Debljina gornje daske iznosi 2-3 mm. Giavn je u obliku polulire.

Brac (basprim) "A", ima pet zica od kojih su prve dve udvojene. Stimuje se na tonove. a1 - e1 - h - fis. Tonska lestvica je hromatska i obuhvata tonove od fis-cis2.

U orkestrima se upotrebljavaju dva braca "A". Drugi se zove jos i basprim terc. U vecim orkesirima se, naravno, upotrebljava veci broj i prvih i drugih braceva. Njihove deonice u partituri se pisu u violinskom kljucu, a zvuce kako je napisano.


Brac (basprim) "E", je slican bracu (basprimu) "A", ali je od njega znatno veci. Trup, vrat i glava se grade isto kao i kod braca (basprima) "A" i od istog ili slicnog drveta.

Ukupna duzina instrumenta je 970-975 mm, a duzina trupa je 430-452 mm. Najverca sirina trupa je 312-315 mm, a najveca sirina okvira trupa je 66-70 mm. Debijina gornje daske iznosi 2-3 mm.

Broj zica je isti kao i kod bisernica (primova) i braceva (basprima) "A", a stimuje se na tonove: e1-h-fis-cis. Tonska lestvica je takodje hromatska, dok opseg obuhvata tonove od cis- fis2.

U orkestru se upotrebljava jedan brac "E", dok ih u vecim orkestrima ima srazmerno vise. Njegova deonica se u partituri pise u violinskom kljucu i zvuci kako je napisano.


Bugarija (kontra) "E", je nesto veca od braca "E", ali je istog oblika, a i gradi se od istog materijala i na isti nacin. Ukupna duzina instrumenta je 1.020 - 1.040 mm. Duzina trupa iznosi 466-490 mm. Najveca sirina trupa je 350-384 mm, a najveca visina okvira trupa 83-86 mm. Debljina glasnjace je 2-3 mm. Ima pet zica od kojih su prve dve udvojene. Stimuje se (ugadja) na tonove e1-h-gis-e (akord E-dura). Tonska lestvica je hromatska i obuhvata tonove od e - fis2.

Bugarija ima veoma znacajnu ulogu u orkestru. Ona je pretezno harmonsko-ritmicki instrument, ali joj se moze (narocito u manjim sastavima) poveriti i melodijska uloga. U manjim orkestrima se upotrebljava jedna, a u vecim vise njih.
U cilju boljeg zvucanja orkestra i prosirenja njegovih harmonskih mogucnosti u vecim orkestrima se najcesce upotrebljavaju jedna E i jedna A bugarija.


Bugarija (kontra) "A", je slicna celu, a i gradi se od istog drveta i na isti nacin. Ima cetiri zice, koje se stimuju na tonove: a-e-cis-A.

Deonice bugarija se u orkestarskim partiturama obelezavaju na vise nacina:
- upisivanjem pojedinih tonova akorda (u violinskom, odnosno bas-kljucu);
- sifrovanim harmonijama;
- simbolima.


Chelo je istog oblika kao i bracevi, ali je od njih znatno vece. Glava mu je u obliku puza. Trup (korpus), vrat (hvataljka), gornja i donja daska na trupu, grade se isto kao i bracevi, a koristi se i isti materijal.

Ukupna duzina instrumenta je 1.055-1.085 mm. Duzina trupa je 485-495 mm. Najveca sirina trupa je 360-380 mm, a najveca visina trupa 80-94 mm. Debljina gornje daske (glasnjace) je 2-3 mm. Ima cetiri zice koje su nastimovane na tonove a-e-H-Fis. Tonska lestvica je hromatska, a opseg obuhvata tonove od Fis-h1.

Deonica cela se u partiturama pise u bas-kljucu i zvuci kako je napisano.

Re: Tambura i sve o tamburi za tamburase

Poslato: 21 Okt 2012, 23:40
od qwert
Kada su u pitanju tamburice ne smemo zaobici kralja tamburaske muzike JANIKA BALAZ

[youtube]http://www.youtube.com/watch?v=FABIiKuu9SM[/youtube]

Re: Tambura i sve o tamburi za tamburase

Poslato: 07 Maj 2013, 10:42
od srks69

Re: Tambura i sve o tamburi za tamburase

Poslato: 23 Maj 2014, 16:51
od gitarista
Bravo za temu.
Obilje informacija na jednom mestu, jako korisno

Neko je vec spomenuo Janiku Balasa a ja bih dodao jos jedno veliko ime iako je pevac u pitanju a to je Zvonko Bogdan kojeg uvek prate tamburasi

[youtube]http://www.youtube.com/watch?v=lQtGafayuiI[/youtube]

Re: Tambura i sve o tamburi za tamburase

Poslato: 16 Jan 2019, 10:44
od Borko Boris
Imam tamburicu bisernicu, starinski raspored pragova (delimično su polupragovi). Izgleda baš kao ova na crtežu koji ste postavili. Reparaciju mi je radio Bata Salaćanin pre 15 ak godina. Reče da je delo Franje Ajhlera i da je zbog tog starinskog rasporeda pragova najverovatnije izrađena negde do 187.. i neke godine. Možda bih je prodavao, pa me zanima, ako mi možete pomoći u vezi cene. Tamburica je u odličnom stanju, tonira i sjajno zvuči Ja je sviram ponekad za svoju dušu. Hvala unapred i veliki pozdrav!